Grad Cazin

Geografski položaj

Grad Cazin se smjestio u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banja Luci, Tuzli i dalje prema istoku. Danas Cazin ima oko 66.149 stanovnika teritorijalno organiziranih u 23 mjesne zajednice i prostire se na površini od 356 km2. Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Ovo područje ima umjereno-kontinentalnu klimu sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima, sa znatnim uticajem lokalnih uslova. Srednja godišnja temperatura zraka je 9,5 °C, sa godišnjom amplitudom temperature zraka od 20,6 °C.

Historijat

Možemo samo pretpostaviti, jer nemamo za tu tvrdnju relevatnih historijskih ili arheoloških dokaza, da je ime Cazina možda izvedeno iz latinske riječi “Casino”, (od samostana ili manastira Monte Casino u Italiji i povratne seobe dijela Zapadnih Gota).

Pouzdano se zna da je područje Cazina bilo naseljeno u prethistorijskom vremenu, o čemu svjedoče ostaci raznih predmeta od ilovače, kosti, kamena, bronze i željeza pronađenih na loklitetima Čungar, Gradina, Selište i dr.

Ovim područjima, kao i ostalim krajevima Balkana, dugo su vladali Rimljani. Propašću Zapadnog rimskog carstva (476. godine) mijenjaju se gospodari (Vizantija, Mađari, Bavarci, Hrvati, Turci, Austrijanci i dr.) Cazin je pripadao i staroj državi Hrvatskoj, a 1522. godine postao je sjedište kninske biskupije. Nekoliko decenija kasnije, kninske biskupe zamijenili su Turci koji su Cazin osvojili 1576. godine. Konačno zaposjedanje BiH od strane Austro-Ugarske završeno je upravo u ovom kraju. Krajem 19. stoljeća Cazin je poprimio sve odlike grada i postaje centar istoimenog kotara koji obuhvata područje Cazina i Velike Kladuše.

Privreda

Sve do 1972. godine poljoprivreda je bila osnovna privredna djelatnost i izvor prihoda stanovništva grada, tada općine. Danas Cazin ima 3 588 poljoprivrednih gazdinstava. Očiti su primjeri zdravih ideja i njihovih realiziranja kroz mnoštvo sitnih obrta i mini proizvodnji, kao što su proizvodnja namještaja, madraca, stolarije, betonskih blokova.

Geološka ispitivanja terena su pokazala da je ovo područje pogodno za istraživanje i i eksploataciju mineralnih sirovina. Razvoj industrije u Cazinu desio se između 1972. i 1980. godine kada je izgrađeno nekoliko značajnijih privrednih objekata. Tada dolazi do promjene u strukturi zaposlenih gdje industrija zauzima vodeće mjesto.

Prehrambena industrija - plodno zemljište i organski uzgoj omogućuju proizvodnju prehrambenih proizvoda vrhunske kvalitete. Proizvodnja oko 13 miliona litara mlijeka godišnje (najveći proizvođač mlijeka u FBiH), 2 000 hektara kestenove šume i činjenica da se kestenov med Cazinske krajine nalazi na listi Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo (WIPO) predstavljaju odlične preduslove za dalje investiranje u prehrambenu tehnologiju.

Drvoprerađivačka industrija - vrijedno šumsko bogatstvo Unsko-sanskog kantona zajedno sa već razvijenom drvoprerađivačkom industrijom u gradu Cazinu predstavlja značajnu priliku za investiranje i realizaciju uspješnih projekata. Mogućnosti investiranja u sektor drvoprerađivačke industrije, a naročito u proizvodnju finalnih proizvoda, kao i brendiranih proizvoda su velike, naročito ako se uzme u obzir šumsko bogatstvo sjeverozapadne BiH i Unsko-sanskog kantona, blizina tržišta Evropske unije, postojanje kvalificirane radne snage i dobro razvijena transportna mreža.

Metaloprerađivačka industrija - Cazin je prepoznat kao mjesto lima, jer najveći broj privrednih subjekata u ovoj industrijskoj grani se bavi proizvodnjom lima i metalnih konstrukcija. Dugogodišnja tradicija proizvodnje u metaloprerađivačkoj industriji, dragocjena iskustva i tehničke navike zaposlenih u ovoj oblasti, blizina tržišta Evropske unije (metalni sektor je izuzetno snažno razvijen u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi) predstavljaju velike potencijale za investicije u ovoj grani industrije.

Šume zauzimaju oko 25% ukupnog zemljišta. Preovladava hrast i bukva, a posebno mjesto zauzima kesten po kojem je ovo područje i poznato. Upravo je ova vrsta drveta omogućila proizvodnju visokokvalitetnog kestenovog meda, koji je Udruženje pčelara grada Cazina brendiralo 2010. godine i plasiralo ga na tržište kao zaštićen proizvod kontroliranog porijekla i kvalitete. Godišnje cazinski pčelari proizvedu više od 45 tona kestenovog, livadskog i drugog meda. Bitno je naglasiti da je UN područje USK-a proglasio područjem na kome se, zahvaljujući ekološkim uslovima, može proizvoditi zdrava hrana. Grad Cazin pomaže privredu i poljoprivredu i preko ulaganja iz vlastitog budžeta.

Promijenivši svoje vizure Cazin je postao privlačniji i investitorima koji su trenutno jedan od najvažnijh segmenata i za naš dalji napredak.

Poslovna zona Ratkovac dugogodišnji je projekat čija je svrha podrška razvoju poduzetništva kao pokretačke snage održivog privrednog razvoja. Osnovni cilj je povećanje broja privrednih subjekata na području Grada, povećanje konkurentnosti, zaposlenosti, te udjela proizvodnje u ukupnoj privredi Cazina.

Gotovo sedam godina trajale su pripreme na njenom uspostavljanju. Usvajanjem Odluke o uvjetima raspolaganja nekretninama i mjerama poticaja poduzetništva na području Poslovne zone, kao i Programa razvoja i implementacije, Gradsko vijeće Cazin stavilo ju je na raspolaganje potencijalnim investitorima sa osiguranim uvjetima za ulaganje i pokretanje proizvodnje.

Poslovna zona Ratkovac smještena je na površini od 500.000,00 m2 (50 ha) dobre transportne povezanosti i u blizini je odličnih polaznih tački za aktivnosti prema tržištu centralne Evrope.

Poticajne mjere koje se nude kreću od stopostotnog subvencioniranja troškova gradskih administrativnih taksi i priključenja na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, do 50-postotnog subvencioniranja rente i uređenja građevinskog zemljišta. Biće ovo najpovoljnija poslovna zona u okruženju.

Kultura

Javna ustanova „Kulturni centar“ je mjesto svih značajnjih kulturnih dešavanja na prostoru grada. Kulturni centar rukovodi internacionalnom Kolonijom skulptora koja raspolaže specifičnom galerijom (galerija pod vedrim nebom) sa fundusom od preko stotinu monumentalnih skulptura. Također, od 2021. godine Cazin je dobio i Festival kestena (Chestnut fest) inspirisan željom da se slavi prirodno blago naše Krajine - kesten. Ideja se rodila iz potrebe da Cazin, sada kao grad, centar značajnih događanja na području USK-a i šire, ima neku manifestaciju koja će kroz godine postati jedan novi brend, nova atrakcija, novo mjesto okupljanja naših sugrađana, ali i turista. Na prostoru grada egzistira i velik broj kulturno-umjetničkih društava koji njeguju tradiciju i kulturu ovog kraja i BiH i ostvaruju zavidnu saradnju sa drugim KUD-ovima u zemlji i inostranstvu. Kulturno-historijska baština Cazina zanimljiva je i po brojnim nišanima, muslimanskim nadgrobnim spomenicima. Na području grada i danas se mogu vidjeti stare bosanske kuće, svjedoci minulih vremena i čuvari naslijeđa, kao što su rodna kuća Nurije Pozderca, zatim kuća Ibre Alagića (obje proglašene nacionalnim spomenikom BiH), itd.

April, mjesec čistoće

Cazin je svakog proljeća u znaku tradicionalnog programa April, mjesec čistoće. Organiziraju su brojne akcije čišćenja i uređenja okoliša u urbanim i ruralnim dijelovima grada, a cilj svih učesnika je jedinstven: očuvati svoju životnu sredinu i učiniti je ljepšom.  Sve planirane aktivnosti provode se uspješno jer se svake godine uključi veliki broj udruženja, preduzeća, osnovnih i srednjih škola, sportskih klubova, mjesnih zajednica i mnogih drugih baštinika ekološke akcije.

Važno je spomenuti da se u okviru programa organizira prikupljanje i deponovanje kabastog otpada iz gradskih i prigradskih naselja Cazina.

Turizam

Trenutna turistička ponuda bazirana je uglavnom na prirodnim resursima i obilju prirodnih ljepota. Neposredna blizina rijeke Une, planina Grmeč i Plješevica istinski su mamac za turiste. Također, najviši vrh u Cazinskoj krajini je Velika Gomila, iznad mjesta Stijene na 797 m nadmorske visine. Poseban značaj razvoju turizma u Cazinu daje srednjovjekovni Stari grad "Ostrožac" kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu je nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić... Bitno je spomenuti i Gradsku džamiju smještenu u zidinama srednjovjekovnog grada, sagrađenu 1576. godine. Karakteristika Cazina jesu i ekstremni sportovi, koji posljednjih godina privlače veliki broj turista na ova područja. Svjetski poznata je brdsko-planinska utrka „Krajiška zmija“ koja se odvija čuvenom stazom Ostrošca. Seoski turizam je potencijal kojeg istražuju i domaći i strani investitori.  Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. 

Auto trka Krajiška zmija je veliki sportski događaj koji je vezan i za obilježavanje Dana grada Cazin (6. august). Uživa regionalni značaj, jedina je brdska staza u Bosni i Hercegovini koja zadovoljava sve uslove za vožnju utrka koje se boduju za Šampionat CEZ-a. Prema riječima takmičara, ovo je jedna od tehnički najizazovnijih staza koja je sa svim svojim sigurnosnim elementima u rangu sa mnogim popularnim stazama u Evropi. Glavni cilj utrke je doprinos razvoju bosanskohercegovačkog autosporta, a uslovi za to su u Cazinu, na "Krajiškoj zmiji", apsolutno idealni, što dokazuju svake godine.

Staza "Krajiška zmija" duga je 4.100 metara, uspon je 5 posto, a razlika u nadmorskoj visini od starta do cilja iznosi 185 metara. Staza se nalazi čak i u ponudi igre Asseto Corsa, a krajnje realistično za mnoge gamere kreirao ju je Novosađanin Jovan Lemajić. Trka se boduje za slijedeća prvenstva: FIA CEZ, FIA CEZ povijesna vozila, Šampionat Bosne i Hercegovine, Prvenstvo Hrvatske, Prvenstvo Crne Gore i Prvenstvo Hrvatske P/V.

Status grada

Od 14. marta 2017. godine Cazin ima status službenog grada Bosne i Hercegovine. Tako je postao prvi službeni grad u Federaciji Bosne i Hercegovine koji nije sjedište kantona.

Naime, na 20.  po redu sjednici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta održanoj 13. marta 2017. godine usvojeni su prijedlozi zakona o gradovima Cazinu, Goraždu i Livnu. S obzirom da je ove prijedloge zakona prethodno podržao Dom naroda Federalnog parlamenta, njihovim objavljivanjem u Službenim novinama općine Cazin, Goražde i Livno i formalno su postali gradovi. Dana 22.05.2017. godine Gradsko vijeće Cazin je usvojilo Prijedlog Statutarne Odluke o organizaciji Grada Cazina i time je najmnogoljudnija krajiška općina i službeno proglašena Gradom. Istog dana je konstituisano i Gradsko vijeće Cazina čime je i zvanično potvrđena zakonodavna uprava Grada Cazina, a donesena je i Odluka o pečatu Grada Cazina.

Gradsko vijeće Grada Cazina je na svojoj II redovnoj sjednici održanoj dana 28.01.2021. godine usvojilo Nacrt Statuta Grada Cazina, te je Statutarna komisija Gradskog vijeća Grada Cazina zadužena da provede javnu raspravu o Nacrtu Statuta. Javna rasprava je trajala do 16.02.2021. godine, nakon čega

6. august

6. august obilježava se kao dan Grada Cazina, ali i godišnjica deblokade ratnog Bihaćkog okruga nakon 1.201 dana koje je ovaj kraj proveo u agresorskom okruženju i potpunoj blokadi u odnosu na ostatak zemlje i svijeta.
Cazin je kroz historiju mnogo puta opjevan i često nazivan “gradom ljubavi i herojske mladosti”. Od malog bosanskog gradića na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u posljednjih desetak godina kontinuiranim ulaganjem i radom na urbanom uređenju Cazin se izgradio i sada po svemu liči na jedan savremeni evropski grad te ne ostavlja ravnodušnim svoje goste. Zbog te činjenice 6. august je u ovom gradu uvijek svečan te se organiziraju brojni događaji, kao što su sportski defile, bazar rukotvorina, koncert sevdaha i starogradskih pjesama, kao i druge prigodne aktivnosti povodom obilježavanja Dana grada, ali i godišnjicE deblokade.


Cazinski sajam

Ovaj grad poznat je i po kantonalnoj izložbi poljoprivrede i stočarstva pod nazivom “Cazinski sajam”, manifestaciji koja ima tradiciju dugu preko 20 godina, a sve s  ciljem predstavljanja domaće poljoprivredne proizvodnje i proizvođača, ali i krajiških običaja, kulturno-historijskog naslijeđa i gastronomske ponude.

Osim tradicionalne stočne i državne izložbe pasa, najveći dio sajamskih dešavanja odvija se na Trgu Zlatnih ljiljana gdje se svake godine predstavi i nekoliko stotina izlagača iz Cazina, ali i ostatka kantona i države. Domaći proizvodi s malih poljoprivrednih gazdinstava, pčelarski i biljni proizvodi, rukotvorine, samo su dio onog što je moguće predstaviti na Cazinskom sajmu. Sajamske dane obogate stručna predavanja za poljoprivrednike, te nastupi kulturno-umjetničkih društava, zanimljiva i zabavna takmičenja u kulinarstvu i još puno iznenađenja, koja su svake godine brojnija, inovativnija i privlačnija učesnicima i posjetiocima.



Cazinska buna

Privođenja, ubistva i mučenja obilježila su zauvijek 6. maj 1950. godine. Toga dana na našim se prostorima odigravao jedan od najposebnijih historijskih događaja čije posljedice su trajno obilježile Cazin i Cazinsku krajinu. Upamćen kao Cazinska buna, ovaj događaj je predstavljao pobunu seljaka u tadašnjim srezovima Cazin, Velika Kladuša i Slunj. U ustanku, koji su digli seljaci, poljoprivrednici, zbog nametnutog otkupa, u kojem je država tražila dvostruko više žita, stoke, odnosno svih poljoprivrednih proizvoda, je učestvovalo  oko 720 osoba. Bez istrage i suđenja na području Cazina tada je strijeljano 15 ljudi, na desetine osuđeno na višegodišnje kazne, a 115 porodica sa 700 članova kolektivno je protjerano u Srbac. Pravi broj ubijenih i stradalih u progonstvu još uvijek nije utvrđen.

Značajno je napomenuti da se o Cazinskoj buni šutjelo sve do 1991. kada je svjetlo dana ugledala knjiga "Cazinska buna 1950." autorice Vere Kržišnik Bukić koja je detaljno obradila ovaj događaj. Grad Cazin je promociju ove knjige organizovao 2007. godine i tada je otvoren svojevrstan proces "Cazinska buna - neisprična priča" koji se vodi proteklih godina s ciljem historijskog rasvjetljavanja ovog događaja, učenja o tačnim i egzaktnim činjenicama onog što se dogodilo i što je uslijedilo nakon Cazinske bune. Riječ je o naučnim skupovima i susretima, te događajima kao što su promocija knjige "Izmišljeni neprijatelj" Ahmeta Čovića i drugog dopunjenog izdanja "Cazinske bune" Vere Kržišnik Bukić. Djelomično su se poslije ovog zadnjeg rata ove teme dotakli i Mustafa Imamović u svojoj “Historiji Bošnjaka” i Mirsad D. Abazović u knjizi “Kadrovski rat za BiH”.


Rezolucija o osudi masovnog kršenja ljudskih prava civilnog stanovništva u Cazinskoj krajini 1950. godine i zločina počinjenih od strane totalitarnog komunističkog režima bivše Jugoslavije/FNRJ usvojena je na općinskom vijeću 2011. godine, a dvije godine kasnije i od Skupštine Unsko- sanskog kantona.

 

Godine 2012. u Cazinu je klanjana kolektivna dženaza svim nevino stradalim i ubijenim muslimanima u procesu Cazinska buna.

 

Spisak nacionalnih spomenika BiH u Cazinu

 

Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Cazinu je popis nacionalnih spomenika koji se nalaze na području grada Cazin. Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Cazin se nalaze sljedeći spomenici:

 

  • "Kajtazovića nišani",  Donja Lučka (grobljanska cjelina),
  • "Kula Radetina sa prirodnim naslijeđem" (pirodno graditeljska cjelina),
  • "Kuća Ibre Alagića" (historijska građevina),
  • "Kuća Nurije Pozderca", Kuća porodice Pozderac (historijska građevina),
  • "Stari grad Bijela Stijena" (graditeljska cjelina),
  • "Stari grad Cazin sa džamijom" (graditeljska cjelina),
  • "Stari grad Ostrožac" (graditeljska cjelina).

 

Nagrade i priznanja

2021

  • Grad Cazin dobitnik je nagrade za implementaciju ciljeva održivog razvoja za 2021. godinu koju dodjeljuje UNDP, a u okviru projekta "Podrška pripreme za implementaciju ciljeva održivog razvoja i uključivanje privatnog sektora" kojeg finansira Vlada Kraljevine Švedske. Kako je istaknuto, osnovni kriterij za odabir dobitnika nagrade za lokalne zajednice bila je ocjena podrške koju lokalne zajednice pružaju privatnom sektoru. Gradu Cazinu nagrada je uručena na osnovu rezultata projekata i mjera koje je ova lokalna zajednica inicirala i implementirala u okviru podrška razvoju domaće privrede u savladavanju krize nastale usljed pandemije COVID.
  • Cazin je dobitnik i nagrade "ŠAMPIONI ZAŠTITE PRIRODE 2021", što znači da su aktivnosti i projekti Grada prepoznati kao primjer pozitivne prakse u oblasti zaštite prirode zbog čega je Cazin poželjan partner u realizaciji projekata.
  • U sklopu UNDP događaja "Od klimatskog plana do akcije" aktivnosti Grada prezentirane su kao primjeri dobre prakse u prilagođavanju klimatskim promjenama