Kultura

Javna ustanova "Dom kulture" je mjesto svih značajnjih kulturnih dešavanja na prostoru općine. Dom kulture posjeduje i rukovodi internacionalnom Kolonijom skulptora koja raspolaže specifičnom galerijom (galerija pod vedrim nebom) sa fundusom od preko stotinu monumentalnih skulptura. Na prostoru općine egzistira i velik broj kulturno-umjetničkih društava koji njeguju tradiciju i kulturu ovog kraja i BiH i ostvarjuju zavidnu saradnju sa drugim KUD-ovima u zemlji i inostranstvu.

Glavne privredne djelatnosti

Poljoprivreda je sve do 1972. godine tradicionalno bila osnovna privredna djelatnost i izvor prihoda stanovništva općine. Ina?e poljoprivredni potencijali općine su dosta skormni, ali i pored toga općina Cazin je vodeći proizvođač mlijeka na USK. Razvoj industrije općine desio se između 1972. i 1980. godine kada je izgrađeno nekoliko značajnijih privrednih objekata. Tada dolazi do promjene u strukturi zaposlenih gdje industrija zauzima vodeće mjesto. Danas općina Cazin ima preko 1.300 privrednih preduzeća (građevinskih, trgovačkih, ugostiteljskih itd.)

Geografski položaj

općina Cazin nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. općina je konstitutivni dio Unsko-Sanskog kantona u okviru kojeg se osim Cazina nalaze i općine: Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša. Danas općina Cazin ima oko 70.000 stanovnika teritorijalno organiziranih u 23 mjesne zajednice i prostire se na površini od 356 km2. Relativna gustina naseljenosti iznosi oko 197 stanovnika na 1 km2, zbog čega je ova općina jedna od najgušće naseljenih u BiH. Ovo područje ima umjereno-kontinentalnu klimu sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima, sa znatnim uticajem lokalnih uslova. Srednja godišnja temperatura zraka je 9,5 °C, sa godišnjom amplitudom temperature zraka od 20,6 °C.

Historijat

Pouzdano se zna da je područje Cazina bilo naseljeno u prethistorijskom vremenu, o čemu svjedođe ostaci raznih predmeta od ilovače, kosti, kamena, bronce i željeza pronađenih na loklitetima Čungar, Gradina, Selište i dr. Pojedini izvori, na osnovu iskopina u Čungaru, tvrde kako je na ovom prostoru bila neolitična naseobina.

Ovim područjima kao i ostalim krajevima Balkana dugo su vladali Rimljani. Propašću Zapadnog rimskog carstva (476.godine) mijenjaju se gospodari (Vizantija, Mađari, Bavarci, Hrvati, Turci, Austrijanci i dr.) Cazin je pripadao i staroj državi Hrvatskoj, a 1522.godine postao je sjedište kninske biskupije. Nekoliko decenija kasnije, kninske biskupe zamijenili su Turci koji su Cazin osvojili 1576.godine. Konačno zaposijedanje BiH od strane Austro-Ugarske završeno je upravo u ovom kraju. Krajem 19. stoljeća Cazin je poprimio sve odlike grada i postaje centar istoimenog kotara koji obuhvata područje Cazina i Velike Kladuše.